Poslovna etika danas se sve više spominje i postaje nezaobilazna ljudska, ali i poslovna kvaliteta. Stručnjaci za poslovnu etiku slažu se da dobro poslovno ponašanje ima velik utjecaj na sam posao, i to zbog jedne činjenice: ljudi vole surađivati s onima koji im se sviđaju, koji su ljubazni, koji znaju kako uspostaviti kontakt, koji prihvaćaju individualnost drugih i koji se u komunikaciji pridržavaju određenih općeprihvaćenih pisanih i nepisanih pravila.

Poslovno ponašanje može se definirati kao skup općeprihvaćenih pravila, postupaka i procedura koji se smatraju neophodnim ili prihvatljivim u međusobnom ophođenju poslovnih ljudi, bez obzira na njihov položaj, titulu ili profesiju. Primjena etike zahtijeva od svakog pojedinca poštivanje visokog stupnja lojalnosti prema društvu, obitelji, radnoj sredini, profesiji i slično. 

Kada su Marka Twaina jednom prilikom upitali kako se obogatiti, on im je odgovorio: „Pošteno ako se mora, nepošteno ako se može!“. Iako je svoju misao izrekao još u prošlom stoljeću, njome je nagovijestio put postmodernističkog svjetonazora, put čovjeka koji živi u svijetu globalizacije, lažne demokracije, svijetu u kojem se brane ljudske slobode i temeljna ljudska prava, a istovremeno svijetu diktature, egoističnosti i sebičnosti. Kako uopće u jednom takvom svijetu u kojem se sve relativizira, a moral je doveden do granica apsurda, ostati pošten i uspjeti?

Nije lako odgovoriti na ovo teško pitanje, jer su u našem društvu danas velike oprečnosti između onoga što se prezentira i onoga što se prakticira.

Da bi se neko društvo moglo nazvati civiliziranim, osim materijalnog i kulturnog blagostanja, ono mora stvoriti preduvjete za međusobno poštovanje dostojanstva svakog pojedinca. U tom se smislu nameće etika kao nezaobilazno i dominantno područje svih naših aktivnosti. Opće poznata stvar u današnje vrijeme jest ta, da je stupanj primjene etike u poslovanju tvrtki onaj temeljni faktor kojim se razlikuje njihova uspješnost i perspektiva. Pošteni pristup u poslovanju uvijek se isplati, jer prevara nije put do uspjeha. U tom smislu bilo bi realno da prihvaćanje poslovne etike ne tretiramo kao dilemu, nego kao vlastitu obvezu i odgovornost. Etičnost u poslovanju možemo nazvati isplativom jer daje sigurnost i budućnost razvoja, stoga se etika i gospodarstvo međusobno uvjetuju i stoje u uzajamnom odnosu.   

Oblici, načini i uvjeti poslovanja nisu statični i mijenjaju se tijekom godina, danas se od poduzetnika kao i od bilo koje druge javne institucije, očekuje poštivanje pravila, regulativa i standarda znatno drugačijih nego u prošlosti. Na poduzetnike se više ne gleda kao na subjekte kojima je osnovni cilj zarada i prodaja, već kao na članove društvene zajednice. U skladu s takvim novim viđenjem mijenja se i tradicionalna uloga poduzeća te se naglasak stavlja na društvenu odgovornost, poštenje, transparentnost, kvalitetu i etično ponašanje.    

Sve organizacije u današnjem okruženju bile one poduzetničke ili javne, imaju odgovornost, ne samo za vlastiti probitak već djelovanje u skladu s društvenim i socijalnim okolnostima i zahtjevima. Pred organizacije se postavlja uvjet društveno odgovornog ponašanja koje počiva na temeljnim etičkim principima. Ti etični principi trebaju biti ukomponirani u svaku organizaciju prvenstveno putem etičkih standarda same organizacije koji se manifestiraju preko etičkih kodeksa, etičkih odbora, treninga te postaju sastavni dio organizacijske kulture. Zaposleni iako prethodno već imaju razvijeni sustav vlastitih etičkih standarda, trebaju prihvatiti etičke standarde organizacije i raditi u interesu organizacije u postizanju društvenog blagostanja. Društvena odgovornost ne samo da omogućuje organizaciji prepoznatljivu sliku u okolini, već kao i djelovanje u skladu s etičnim standardima, privlači nove zaposlene, motivira i zadržava već prethodno zaposlene, omogućuje dugoročnu konkurentsku snagu i sliku organizacije kao „uzorne pravne osobe“. Shodno navedenom, želim vjerovati da u Republici Hrvatskoj nakon mnogobrojnih gospodarskih skandala i privatizacijskih afera, poslovna etika nije samo ideal koji 'ljudska ruka još ubrala nije'.  

Sadika Bajutti, spec.publ.adm.